Kvarovi i problemi u zajedničkim prostorima sastavni su deo održavanja svake zgrade. Dobra organizacija podrazumeva da stanar može jednostavno da prijavi problem, ali i da nakon prijave zna da li je ona evidentirana i u kojoj fazi se nalazi njeno rešavanje.
Šta treba da sadrži prijava problema
Za početak je dovoljno navesti gde se problem nalazi, ukratko ga opisati i, kada je korisno, priložiti fotografiju. Što su osnovne informacije preciznije, to upravnik lakše može da proceni problem i prosledi prijavu odgovarajućem izvođaču.
Standardizovana prijava takođe smanjuje potrebu za dodatnim porukama i pozivima kako bi se utvrdilo gde je kvar i na šta se tačno odnosi.
Praćenje statusa prijave
Nakon prijave važno je da stanar može da prati njen status: da li je prijava evidentirana, da li je rešavanje u toku i kada je problem zatvoren. Na taj način i stanar i upravnik imaju istu informaciju o trenutnom stanju prijave.
To je posebno korisno kada isti problem primeti više stanara, jer nema potrebe da se za isti kvar otvara više odvojenih komunikacija.
Određivanje prioriteta
Nemaju svi prijavljeni problemi isti stepen hitnosti. Kvarovi koji mogu da ugroze bezbednost ljudi ili izazovu veću štetu zahtevaju bržu reakciju od problema koji ne utiču neposredno na funkcionisanje zgrade.
Jasno određivanje prioriteta pomaže upravniku da organizuje intervencije prema hitnosti i posledicama problema.
Evidencija prethodnih kvarova
Čuvanjem prijava vremenom nastaje korisna istorija održavanja zgrade. Ako se isti kvar ponavlja, upravnik može da vidi prethodne intervencije, angažovane izvođače i način na koji je problem ranije rešavan.
Takva evidencija može pomoći i pri donošenju odluke da li je opravdano nastaviti sa pojedinačnim popravkama ili razmotriti trajnije rešenje.